Preuzmi player

svoji na svomeMOSTAR - Potvrđujući privrženost načelima i ciljevima izraženim u političkim dokumentima prethodnih zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, a nastavno na Deklaraciju usvojenu na osmom zasjedanju,

Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) ustavna kategorija i činjenica koja se ne može i ne smije politički ignorirati, te da se u složenoj višenacionalnoj zajednici, što BiH nedvojbeno jest, stabilnost i napredak mogu ostvariti samo dogovorom i korištenjem mehanizama koji jačaju međusobno povjerenje uz strogo poštivanje ustavnog poretka i vladavine prava,

Pozivajući se na Politički sporazum potpisan u Mostaru 17. lipnja 2020.godine kojim je iskazano opredjeljenje za implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na ukidanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, te osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH,

Svjesni ozbiljnosti i zahtjevnosti ukupne ustavno-pravne i političke te društvene, kulturne, gospodarske i demografske pozicije u kojoj se hrvatski narod trenutno nalazi,

mi, sudionici IX. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH, usvajamo:

Rezoluciju IX. zasjedanja HNS BiH

1. BiH naša domovina - država jednakopravnih konstitutivnih naroda i ravnopravnih građana-državljana.

Mi legitimni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH izražavamo svoje jasno, čvrsto i nedvosmisleno opredjeljenje za:

- ostvarivanje pune pravne i stvarne konstitutivnosti Hrvata u BiH i njihove jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima,

- izgradnju i jačanje institucija zajedničke nam države jednakopravnih konstitutivnih naroda i ravnopravnih građana-državljana.

Svjesni činjenice kako u BiH postoje i sasvim drugačiji pogledi o njenoj budućnosti, upozoravamo na opasnost i pogubnost politika koje:

- negiraju ustavna i daytonska načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda (unitarizam),

- negiraju neovisnost i cjelovitost BiH (separatizam).

Unitaristički i separatistički ciljevi i interesi nespojivi su i izravno suprotstavljeni temeljnim daytonskim načelima i glavni uzrok nefunkcionalnosti i nestabilnosti BiH.

2. Urušavanje ustavno-pravnog poretka kroz proces dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH

Trenutno ustavno, institucionalno i političko stanje neprihvatljivo je za Hrvate u BiH:

- jer im negira pravo legitimnog političkog predstavljanja u tijelima i institucijama namijenjenim predstavljanju konstitutivnih naroda.

- jer im uskraćuje i negira prava na kulturnu, obrazovnu i medijsku autonomiju čak i u stupnju i obliku kojeg u nacionalnim državama uživaju pripadnici nacionalnih manjina.

- jer ih izlaže kontinuiranom i organiziranom političkom, ideološkom i medijskom nasilju koje ima za cilj diskreditiranje i ocrnjivanje svih društvenih i političkih aktera koji javno zagovaraju načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

 - jer sve navedeno, među ostalim razlozima, snažno utječe na proces iseljavanja Hrvata i dovodi do vrlo ozbiljnih demografskih problema u okviru hrvatskog nacionalnog korpusa u BiH.

Načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno je načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma, stoga svi oni koji sudjeluju u procesu dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH izravno ruše ustavno-pravni poredak BiH i grubo krše međunarodni mirovni ugovor.

3. Reforma ustava i Izbornog zakona BiH

Budući da postojeći Izborni zakon BiH nije osigurao izvjesnost da svaki narod može izabrati vlastite političke predstavnike, nužna je reforma izbornog zakonodavstava koja mora osigurati pravo i izvjesnost svakom konstitutivnom narodu da slobodno i samostalno izabere vlastite političke predstavnike.

Bosna i Hercegovina dužna je osigurati pravo i izvjesnost pripadnicima grupe ostalih da bez diskriminacije biraju i budu birani. Stoga, svrha reformi ustava i izbornog zakonodavstva treba biti:

  1. u što većoj mjeri uskladiti ustavne i zakonske norme, u prvom redu Izborni zakon BiH, s natkrovljujućim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba  (u skladu s odlukom  „Ljubić“ i drugim mjerodavnim odlukama Ustavnog suda BiH).
  2. osigurati što veći stupanja individualnih, ljudskih i građanskih prava svakom državljaninu BiH bez obzira na njegovu nacionalnu (ne)pripadnost (u skladu s presudom „Sejdić-Finci“ i drugim mjerodavnim presudama Europskog suda za ljudska prava).

HNS BiH smatra da je u ovoj neizbornoj godini nužno provesti ograničenu ustavnu i izbornu reformu koja treba osigurati ustavnost i legalnost predstojećih Općih izbora 2022. godine, kako bi se u potpunosti mogli implementirati izborni rezultati te izborni proces uskladio s temeljnim načelom Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Za HNS BiH neprihvatljiva je daljnja mogućnost da pripadnici bošnjačkog naroda biraju hrvatske političke predstavnike, odnosno da Hrvatski član Predsjedništva BiH i

hrvatski izaslanici u domovima naroda budu izraz bošnjačke izborne volje.

Imajući u vidu dvadesetogodišnji proces dekonstituiranja Hrvata te najave da će se „fenomen drugog bošnjačkog člana Predsjedništva“ proširiti i na ostale razine i tijela vlasti, svjesni smo kako bi održavanje Općih izbora 2022. godine po postojećem izbornom zakonodavstvu bilo pogubno kako za BiH, tako i za konstitutivnost hrvatskog naroda te njegov nacionalni i politički subjektivitet.

Daljnje uzurpiranje hrvatskih pozicija, na bilo kojoj razini, vodilo bi radikalnom produbljivanju nepovjerenja između hrvatskog i bošnjačkog naroda, dezintegraciji društvenih struktura te gubitku povjerenja u državu i njene institucije, što bi, sve skupa, opasno dovelo u pitanje smisao, stabilnost i opstojnost BiH.

Nasuprot tome, usklađivanje izbornog zakonodavstava s načelom da jedan konstitutivni narod ne smije birati predstavnike drugom konstitutivnom narodu, moglo bi biti snažan poticaj jačanju međusobnog povjerenja i suradnje na izgradnji stabilne, funkcionalne i prosperitetne države. U takvim okolnosti, onda bi bilo moguće napraviti i sveobuhvatniju ustavnu i izbornu reformu koja bi osigurala provedbu svih mjerodavnih odluka kako Ustavnog suda BiH, tako i Europskog suda za ljudska prava.

4. Euroatlanske integracije kao glavno geostrateško usmjerenje hrvatskog naroda u BiH

Članstvo u EU i NATO-u najvažniji je vanjskopolitički cilj BiH i glavno strateško geopolitičko usmjerenje hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narodni sabor čvrsto se zalaže za što bržu provedbu svih nužnih reformi na euroatlanskom putu, uključujući ispunjavanje uvjeta za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) kao jednog od preduvjeta suvereniteta BiH kao nezavisne, cjelovite, stabilne i prosperitetne države čije su institucije sposobne preuzeti odgovornost za državu i uvesti ju u punopravno članstvo EU.

Za hrvatski narod u BiH od ogromnog je značaja činjenica da je Republika Hrvatska članica EU i NATO-a, što dodatno osnažuje naše opredjeljenje da je euroatlanski put BiH ne samo glavno, nego trenutno i jedino geostrateško usmjerenje hrvatskog naroda u BiH.

5. Zaključna razmatranja

Ovom Rezolucijom šaljemo jasne poruke svim Hrvatima u BiH, drugim konstitutivnim narodima i svim građanima, Republici Hrvatskoj, OHR-u i PIC-u te svekolikoj međunarodnoj zajednici da su Hrvati ujedinjeni u borbi za svoja nacionalna, ustavna, politička i druga prava, te posebno naglašavamo:

- legitimno političko predstavljanje Hrvata u tijelima i institucijama vlasti, na svim administrativno-političkim razinama, donja je granica prihvatljivosti ispod koje neće ići ni jedan predstavnik HNS BiH u svim tekućim i budućim pregovorima o ustavnim i izbornim reformama;

- načelo legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno je načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma, stoga svi oni koji to načelo jednostrano relativiziraju i krše, ili se protive njegovoj provedbi i operacionalizaciji kroz izborno zakonodavstvo, moraju biti okarakterizirani kao izravni rušitelji ustavno-pravnog poretka i međunarodnog mirovnog ugovora;

- legitimno predstavljanje tri konstitutivna naroda nije u suprotnosti s mjerodavnim odlukama Europskog suda za ljudska prava; spomenute odluke moguće je provesti uz puno uvažavanje načela legitimnog predstavljanja Bošnjaka, Hrvata i Srba;

- ukoliko unitarističke i separatističke politike, kroz opstruiranje i neusvajanje nužnih ustavnih i izbornih reformi, dovedu do blokade političkog sustava i izbornog procesa te urušavanja ustavno-pravnog poretka i dezintegracije države, primarni cilj svih članova i tijela HNS BiH bit će zaštita hrvatskih nacionalnih prava i interesa; kao i mnogo puta do sada, hrvatski narod će i u spomenutim okolnostima, ako do njih dođe, naći prikladne načine i instrumente kako bi, kao slobodan i državotvoran narod,  obranio i potvrdio svoj nacionalni i politički subjektivitet, svoju autonomnost i suverenost.

Mi, legitimni predstavnici hrvatske političke volje u Bosni i Hercegovini, ovu Rezoluciju usvajamo kao čvrstu obvezu nama i snažnu poruku svim našim društvenim i političkim partnerima s kojima dijelimo odgovornost za opstojnost, stabilnost i svekoliki razvitak Bosne i Hercegovine.

Hrvatski narodni sabor BiH ostaje u stalnom zasjedanju dok se ne realiziraju stavovi definirani u ovoj Rezoluciji.

Mostar, 4. lipnja 2021. godine.

0
0
0
s2sdefault

cosickoronaŠIROKI BRIJEG - U četvrtak 27. svibnja 2021. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Zdenka Ćosića, u dvorani za sastanke Skupštine Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu, održana je 91. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Vlada je na sjednici donijela Uredbu o dopuni Uredbe o vrsti vlastitih prihoda i načina i rokova raspodjele.

Isto tako, Vlada je donijela Odluku o donošenju Plana utroška sredstava „Tekući prijenosi za objekte vodnog gospodarstva“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2021. godinu.

Nadalje, Vlada je donijela i Odluku o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke o otpisu stalnih sredstava za 2020. godinu.

Na koncu sjednice Vlada je usvojila Izvješće o radu Stegovnog vijeća za provedbu postupka utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj za 2020. godinu.

0
0
0
s2sdefault

jandrokovicZAGREB - Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora kazao je da je BiH jedna od glavnih prioriteta zbog Hrvata te da su bh. Hrvati jedini zagovornici ulaska BiH u EU. Istaknuo je kako je Hrvatska u EU otvorila temu “trećeg entiteta” i skrenula pažnju na “unitarizam većine bošnjačkog naroda”. Jandroković i voditelj Marko Ljubić u emisiji “Budnica” Osiječke tv kazali su da bi odlaskom Hrvata iz BiH “Hrvatska bila izložena”.

“Hrvatska država i državnost neće biti cjelovita i zaokružena dok se ne osigura primjeren suvereni status hrvatskog naroda u BiH, status nacionalnih manjina u Srbiji i cijelom okruženju Hrvatske kakav mi dajemo ostalim nacionalnim manjinama. Poseban naglasak je na BiH. Hrvati su tamo konstitutivni narod za razliku od ostalih država. Nama je BiH zbog Hrvata jedna od glavnih prioriteta i bit će sigurno svakoj vladi i vlasti u RH”, rekao je Jandroković.

Pokušaj dominacije bošnjačkog naroda

Kazao je kako su 1990-ih godina “željeli optužiti Hrvatsku za podjelu BiH”. Dodao je kako je “onda došao Dejtonski sporazum koji nije bio idealan, ali je zaustavio rat i osigurao konstitutivnost hrvatskom narodu”.

“Ali, praksa je donijela nešto drugo – pokušaj dominacije bošnjačkog naroda u FBiH i RS koja sve više pokazuje tedencije prema odvajanju od BiH. Mi smo sve vrijeme skrbili o poziciji Hrvata u BiH, ali nismo mogli ići dalje od onoga što je realno. Bilo je prigovora zašto ne govorimo glasno o trećem entitetu. To nikada nije bila službena politka Hrvatske zato što u onom trenutku nije moglo biti ostvareno jer su međunarodne okolnosti bile takve. I svaki put kada bi došao poticaj Hrvatske da se raspravlja o trećem entitetu, dolazile su najave sankcija”, rekao je Jandroković.

“Odlaskom Hrvata iz BiH Hrvatska bi bila izložena”

Istakao je kako je Hrvatska ulaskom u EU otvorila te teme u Europskoj komisiji i EU te da su “počeli ukazivati na unitarizam značajnog dijela bošnjačkog naroda, politiku RS koja teži odvajanju i na to da su Hrvati u BiH jedini zagovornici europskih integracija”.

“Ulaskom BiH u EU Hrvati će zasigurno najbolje zaštititi svoj status. U tome ćemo im i dalje pomagati. Vidjeli ste non paper koji smo nedavno predstavili. Želimo da Hrvati tamo ostanu. Odlaskom Hrvata iz BiH taj prostor bi ostao prazan. Tko bi u njega ulazio? Ne novi Hrvati nego neki drugi, što bi, naravno, približavalo se Jadranskom moru”, rekao je Jandroković. Potom je Jandroković nastavio: “Razumijete. Neću ići do kraja. Svima je jasno što govorim. Nama je vitalni nacionalni interes da Hrvati ostanu u BiH i budu jednakopravni konstitutivni narod. U kojoj formi, vidjet ćemo”.

“Nije lako ostvariti svoj cilj dok se ne stvore okolnosti”

Naglasio kako “u ovom trenutku nijedna opcija nije isključena”

“Vidjet ćemo što će donijeti novi odnosi velikih međunarodnih igrača. Interes SAD 1990-ih bio je ogroman, onda je pao, sada se navodno vraća. Rusija ima tradicionalne interese, Turska, muslimanske zemlje imaju interese prema BiH. Nije lako ostvariti svoj cilj dok se ne stvore okolnosti”, zaključio je Jandroković./HMS/

0
0
0
s2sdefault

gve

ŠIROKI BRIJEG - Gradsko vijeće Širokog Brijega održat će 5. sjednicu u četvrtak, 27. svibnja 2021., s početkom rada u 10 sati. Sjednica će se održati u kinu Borak.
Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red:

1. Usvajanje Zapisnika s 4. sjednice Gradskog vijeća;
2. Prijedlog Rješenja o konačnom imenovanju članova Upravnog vijeća DV “Trnoružica“ Široki Brijeg;
3. Prijedlog Rješenja o konačnom imenovanju člana Nadzornog odbora JP Veterinarska stanica d.o.o Široki Brijeg;
4. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za rješavanje po žalbama;
5. Izvješće o radu Gradskog pravobraniteljstva Široki Brijeg za 2020. godinu;
6. Izvješće o radu JU Centar za socijalni rad za 2020. godinu;
7. Izvješće o radu JU Hrvatski kulturni dom za 2020. godinu;
8. Izvješće o radu JU Narodna knjižnica za 2020. godinu;
9. Izvješće o radu DV „Trnoružica „ za 2020. godinu;
10. Izvješće o radu i poslovanju Doma za djecu ometenu u tjelesnom ili psihičkom razvoju „Marija naša nada“ za 2020. godinu;
11. Izvješće o radu i financijsko izvješće Športskog saveza Grada Širokog Brijega za 2020. godinu;
12. Informacija o radu Crvenog križa Široki Brijeg za 2020. godinu;
13. Vijećnička pitanja, primjedbe i prijedlozi.

sirokibrijeg.ba

0
0
0
s2sdefault

POLITIKA

Rezolucija IX. zasjedanja HNS BiH

Rezolucija IX. zasjedanja HNS BiH

on Utorak, 08 Lipanj 2021

MOSTAR - Potvrđujući privrženost načelima i ciljevima izraženim u političkim dokumentima prethodnih zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora, a nastavno na Deklaraciju usvojenu na osmom zasjedanju, Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda...

Održana 91. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke

Održana 91. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke

on Petak, 28 Svi 2021

ŠIROKI BRIJEG - U četvrtak 27. svibnja 2021. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Zdenka Ćosića, u dvorani za sastanke Skupštine Županije Zapadnohercegovačke u Širokom Brijegu, održana je 91. sjednica Vlade Županije...

JANDROKOVIĆ: Hrvatska je u EU otvorila pitanje trećeg entiteta

JANDROKOVIĆ: Hrvatska je u EU otvorila pitanje trećeg entiteta

on Petak, 28 Svi 2021

ZAGREB - Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora kazao je da je BiH jedna od glavnih prioriteta zbog Hrvata te da su bh. Hrvati jedini zagovornici ulaska BiH u EU. Istaknuo...

5. sjednica Gradskog vijeća Široki Brijeg

5. sjednica Gradskog vijeća Široki Brijeg

on Utorak, 25 Svi 2021

ŠIROKI BRIJEG - Gradsko vijeće Širokog Brijega održat će 5. sjednicu u četvrtak, 27. svibnja 2021., s početkom rada u 10 sati. Sjednica će se održati u kinu Borak.Za sjednicu je...

Lidija Bradara predsjednica HZHB-a

Lidija Bradara predsjednica HZHB-a

on Utorak, 25 Svi 2021

MOSTAR - Lidija Bradara izabrana je za predsjednicu sabora Hrvatske zajednice Herceg – Bosne, na V. saboru koji se održao proteklog dana u Mostaru. Za dopredsjednike su izabrani: akademik Mladen Bevanda,...

Usvojen zaključak o diobi nekretnina osnovnih škola

Usvojen zaključak o diobi nekretnina osnovnih škola

on Četvrtak, 29 Travanj 2021

ŠIROKI BRIJEG - Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Širokog Brijega usvojen je Prijedlog Odluke o primjeni trogodišnjeg operativnog plana projekata i mjera iz Strategije razvitka Širokog Brijega u 2021. godini. Ovim...

Godišnja izvješća o radu javnih poduzeća

Godišnja izvješća o radu javnih poduzeća

on Srijeda, 28 Travanj 2021

ŠIROKI BRIJEG - Gradsko vijeće Širokog Brijega održat će 4. sjednicu u četvrtak, 29. travnja 2021., s početkom rada u 10 sati. Sjednica će se održati u kinu Borak. Za sjednicu...

GO HDZ BiH Mostar osudio navijački vandalizam

GO HDZ BiH Mostar osudio navijački vandalizam

on Utorak, 27 Travanj 2021

MOSTAR - Očito komentari dva bošnjačka člana predsjedništva nisu urodila plodom kako je očekivano, pa sada bošnjačka politika traži bilo kakav događaj kojeg mogu iskoristiti kao temelj za tezu o...

ĆOSIĆ ZA HMS: Lažni patrioti sve koji ne podržavaju unitaristički koncept grubo etiketiraju kao “klijente vanjskih neprijatelja”

ĆOSIĆ ZA HMS: Lažni patrioti sve koji ne podržavaju unitaristički koncept grubo etiketiraju kao “klijente vanjskih neprijatelja”

on Utorak, 27 Travanj 2021

ŠIROKI BRIJEG - Skupina od 12 osoba, u sarajevskim medijima predstavljenih kako “bh intelektualci” ovih je dana uputila pismo američkom predsjednik Joe Bidenu u kojem traže njegovu pomoć za nametanje...